Imamo li repozitorij i što učiniti da bismo ga imali (i nakon kvara opreme) Zoran Svrtan, viši informatičar voditelj Informatičke službe Muzeja za umjetnost.

Presentasjon om: "Imamo li repozitorij i što učiniti da bismo ga imali (i nakon kvara opreme) Zoran Svrtan, viši informatičar voditelj Informatičke službe Muzeja za umjetnost."— Utskrift av presentasjonen:

1 Imamo li repozitorij i što učiniti da bismo ga imali (i nakon kvara opreme)
Zoran Svrtan, viši informatičar voditelj Informatičke službe Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb

2 Repozitorij – definicija
AKM repozitorij Čuvanje i zaštita Govorit ćemo o repozitoriju – što je to, o AKM repozitorijima, te o pohrani i čuvanju podataka Za kraj ...

3 vrlo popularna riječ za usporedbu repository – 51 milijun odgovora
repositories – 10 milijuna repozitorij – 91 tisuća za usporedbu museum – 224 milijuna culture – 600 milijuna library – 700 milijuna sex – 663 milijuna Izlaganje ću započeti jednostavnim pitanjem: Što je repozitorij? Repozitorij je riječ. Vrlo popularna. Kao Internet prije desetak godina. Upišemo li u popularnu tražilicu riječ repository (na engleskom jeziku), za odgovor ćemo dobiti 51M stranica gdje se ta riječ spominje, u množini Repositories - dat će nam 10M odgovora. Čak i u našem malom cyberspaceu repozitorij (na hrvatskom) - daje 91K odgovora, dok su riječi muzej 4,75M, kultura 83M znatno više zastupljene. Za malu ilustraciju - museum 224M, culture 600M, library 700M, sex 663M. Možemo zaključiti da se naša tema - repository, zapravo dosta dobro bori s znatno jačom konkurencijom. 3/150

4 Repozitorij je spremište
digitalnog, elektroničkog materijala. sužena definicija, primijenjena na specifični predmet prikupljanja: Repozitorij je zbirka digitalnog materijala koja omogućuje sustavno upravljanje procesima objavljivanja, pristupa i pohrane (tog specifičnog) sadržaja. Općenito govoreći repozitorij je spremište digitalnog, elektroničkog materijala. Želimo li suziti definiciju i primijeniti je na specifični predmet prikupljanja možemo reći: Repozitorij je zbirka digitalnog materijala koja omogućuje sustavno upravljanje procesima objavljivanja, pristupa i pohrane (tog specifičnog) sadržaja. 4/150

5 brojni repozitoriji prisutni na mreži – Internetu
prikupljaju i daju mogućnost korištenja različitih sadržaja knjižničari, informacijske znanosti sadržaj institucijski, orijentirani na arhive pojedinih institucija ili organizacija tematski, okupljaju najrazličitije dokumente vezane uz određeno interesno područje. dostupnost mrežni, manje ili više javno dostupni repozitoriji institucijski, lokalno dostupni repozitoriji, obično bogatiji sadržajima, najčešće nisu javno dostupni Brojni su repozitoriji već prisutni na mreži - Internetu. Ima ih institucijskih, orijentiranih na arhive pojedinih institucija ili organizacija, ali i tematskih, koji okupljaju najrazličitije dokumente vezane uz određeno interesno područje. Ima ih i takvih koji prikupljaju i daju mogućnost korištenja različitih sadržaja, a i repozitorija knjižničarstva i informacijskih znanosti. Mrežni repozitoriji su manje ili više javno dostupni, dok su institucijski, lokalno dostupni repozitoriji, obično bogatiji sadržajima, ali na žalost oni nisu javno dostupni. 5/150

6 Pitanja koja bi se mogla postaviti: Trebaju li nam AKM repozitoriji?
Imamo li AKM repozitorije? Što učiniti da bismo ih (i dalje) imali? Pitanja koja bi si mogli postaviti: Trebaju li nam AKM repozitoriji? Imamo li AKM repozitorije? Što učiniti da bismo ih (i dalje) imali? 6/150

7 repozitoriji - vodeća uloga u nastupajućem informacijskom društvu
repozitorijske platforme mijenjaju samu prirodu obrazovnih procesa "ex katedra" vs proces stalnog dopunjavanja znanja i samopoučavanja iz raznih izvora klasični izvori znanja vs digitalni sadržaji digitalni sadržaji dostupni na medijima za lokalnu upotrebu - CD, DVD ili na Internetu Internet - medij koji svima daje podjednaku mogućnost pristupa informacijama Na prvo pitanje je lako odgovoriti. Repozitoriji sve više igraju vodeću ulogu u nastupajućem informacijskom društvu. Danas se korijenito mijenja priroda obrazovnih procesa. Iz klasičnog modela podučavanja "ex katedra" prelazi se na proces stalnog dopunjavanja znanja i samopoučavanja iz raznih izvora. Klasični izvori znanja - knjige, sve se više zamjenjuju digitalnim sadržajima - digitalnim knjigama, multimedijskim sadržajima - kombinacijama pokretne i nepokretne slike i zvuka, dostupnim na medijima za lokalnu upotrebu - CD, DVD ili na Internetu, gdje na Internet možemo gledati kao na medij koji svima daje podjednaku mogućnost pristupa informacijama. 7/150

8 AKM zajednica, kao jedan od najvećih imaoca raznih kulturnih, povijesnih, arhivskih, itd. podataka idealni je izvor znanja, a znanje je "roba" koja se sve više cijeni. Sumnje nema - trebaju nam - repozitoriji mogu pružiti mnoge potrebne informacije velikom broju korisnika. AKM zajednica, kao jedan od najvećih imaoca raznih kulturnih, povijesnih, arhivskih, itd podataka idealni je izvor znanja, a znanje je "roba" koja se sve više cijeni. Sumnje nema - trebaju nam - repozitoriji mogu pružiti mnoge potrebne informacije velikom broju korisnika. 8/150

9 pogledamo li na Internetu, naći ćemo:
repozitorij hrvatskih školskih knjižničara Instituta Ruđer Bošković raznih fakulteta razne informatičarske stranice koje spominju repozitorije ni traga muzejskim ili arhivskim repozitorijima ne znači da ih nema ... samo ih nisam našao ili nisu imenovani repozitorijima, nego bazama podataka, arhivima i slično. Imamo li repozitorije? Pa i tu nije teško odgovoriti. Pogledamo (pogooglamo) li na Internetu, tamo su repozitoriji hrvatskih školskih knjižničara, Instituta Ruđer Bošković, raznih fakulteta, razne informatičarske stranice koje spominju repozitorije ... ... ni traga muzejskim ili arhivskim repozitorijima. Ne znači da ih nema ... samo ih nisam našao ili nisu imenovani repozitorijima, nego bazama podataka, arhivima i slično. 9/150

10 u smislu spremišta digitalnog materijala - sva naša računala i podaci na njima mogla bi se shvatiti kao repozitorij, malo neorganiziran, ali ipak - repozitorij. S druge strane, u najširem smislu značenja riječi repozitorij - u smislu spremišta digitalnog materijala - sva naša računala i podaci na njima mogli bi se shvatiti kao repozitorij, malo neorganiziran, ali ipak repozitorij. 10/150

11 stvaranje repozitorija
ozbiljan proces definiranja podataka koji se pohranjuju, odabira softvera za realizaciju projekta, definiranja formata i metapodataka, razrješavanja autorskih prava, popunjavanje početnim podacima, objava (puštanje u rad) onda možemo reći da imamo repozitorij. Stvaranje repozitorija je ozbiljan proces definiranja podataka koji se pohranjuju, odabira softvera za realizaciju projekta, definiranja formata i metapodataka, razrješavanja autorskih prava, te napokon kada se repozitorij popuni nekim podacima, tek onda možemo reći da imamo repozitorij. 11/150

12 Prijedlog programa završen je u listopadu 2006.
Ministarstvo kulture RH pokrenulo je Nacionalni program digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe. Prijedlog programa završen je u listopadu 2006. u godini pokrenut je projekt "Hrvatska kulturna baština" u javnosti je prikazan portal projekta Pogledajmo jedan projekt koji bi nam mogao poslužiti kao primjer, kako bi trebalo pristupiti kreiranju repozitorija: Ministarstvo kulture RH pokrenulo je Nacionalni program digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe. Prijedlog programa završen je u listopadu 2006., a u godini pokrenut je projekt "Hrvatska kulturna baština". U javnosti je prikazan portal projekta 12/150

13 kooperativnost - zajednički rad na prezentaciji hrvatske baštine
svaka AKM institucija pomaže u slaganju mozaika hrvatske kulture da bi se digitalizacija mogla provoditi standardizirano, osnovane su radne grupe za definiranje smjernica za pripremu projekta, odabir građe, odabir formata itd. Glavna misao vodilja projekta je kooperativnost - znači zajednički rad na prezentaciji hrvatske baštine. Svaka AKM institucija će svojim malim kamenčićem pomoći u slaganju mozaika hrvatske kulture. Da bi se digitalizacija mogla provoditi standardizirano, osnovane su i radne grupe za definiranje smjernica za pripremu projekta, odabir građe, odabir formata itd. 13/150

14 Zašto se uopće materijalna građa digitalizira?
digitalizacija radi zaštite izvornika digitalizacija radi poboljšanja dostupnosti digitalizacija radi stvaranja nove ponude digitalizacija radi upotpunjavanja fonda Zašto se uopće materijalna građa digitalizira? digitalizacija radi zaštite izvornika smanjuje se količina rukovanja originalnim osjetljivim i vrijednim materijalom digitalizacija radi poboljšanja dostupnosti digitalizirana građa može se lagano i brzo distribuirati korisnicima digitalizacija radi stvaranja nove ponude od digitalizirane građe mogu se stvarati virtualne zbirke, olakšana je usporedba slične građe, nove mogućnosti pretraživanja digitalizacija radi upotpunjavanja fonda ponekad u vlasništvu nije moguće imati izvornik, tada će digitalna preslika biti jedini oblik građe koju neka institucija posjeduje 14/150

15 rezultat projekta – repozitorij (pa i ako se tako ne bude zvao)
preporučeno štivo: Nacionalni program digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe smjernice za odabir i pripremu građe norme i postupke u digitalizaciji formate za dugoročnu pohranu oblikovanje digitalnih zbirki Za pretpostaviti je, da će konačni rezultat ovog projekta zapravo biti repozitorij hrvatske baštine. Nacionalni program trebao bi biti preporučeno štivo za svakog tko se želi baviti projektima digitalizacije građe u AKM ustanovama. 15/150

16 nakon stvaranja – održavanje i očuvanje
Uloga je repozitorija da pruži pouzdan, dugotrajan pristup digitalnim resursima, sada i u budućnosti. brojni autori zabrinuti čuvanjem, održavanjem, pouzdanošću i trajnošću repozitorija nakon stvaranja – održavanje i očuvanje No za ovo je izlaganje zapravo najvažnije treće pitanje - što učiniti da bismo ih (i dalje) imali - u smislu pohrane i zaštite. Uloga je repozitorija da pruži pouzdan, dugotrajan pristup digitalnim resursima, sada i u budućnosti. Pripremajući se za ovo izlaganje, ali i čitanjem sažetaka nekih radova prijavljenih, za ovaj, 12. AKM seminar, primjetio sam slaganje autora oko možda najvažnijeg dijela priče o repozitorijima. Svi redom zabrinuti su oko čuvanja, trajnosti i pouzdanosti repozitorija. Prisjetimo se – cijeli Svemir, Zemlja i sav živi i neživi svijet stvoreni su za 7 dana. Od onda pa do danas traje briga, upravljanje i održavanje. Tako je i kod repozitorija - nakon stvaranja, na scenu stupa održavanje i očuvanje. 16/150

17 digitalna građa – lagana za čuvanje i multipliciranje, može se lako izgubiti, oštetiti ili nepovratno uništiti kvar opreme (računala ili medija) bez odgovarajuće, unaprijed promišljene strategije čuvanja može dovesti do katastrofalnih posljedica jednostavno rješenje - redovna izrada pričuvnih kopija može uspješno vratiti podatke. Digitalna građa lagana je za čuvanje i multipliciranje. Tu nažalost leže i mnoge zamke. Zanemarimo li sigurnosne aspekte čuvanja, digitalna građa može se lako izgubiti, oštetiti ili nepovratno uništiti. Kvar opreme (računala ili medija) bez odgovarajuće, unaprijed promišljene strategije čuvanja može dovesti do katastrofalnih posljedica. Teorija čuvanja podataka ima vrlo jednostavno rješenje - redovna izrada pričuvnih kopija može uspješno vratiti podatke. 17/150

18 Što je s promjenama tehnologije? Što kada se pokvare uređaji?
Što kada mediji ne budu čitljivi? No može li se to uvijek? Što je s promjenama tehnologije? Što kada se pokvare uređaji? Što kada mediji ne budu čitljivi? 18/150

19 Koji su mogući scenariji gubitka podataka u računalnom svijetu?
Ljudski faktor – neodržavanje, slučajno brisanje Zastarijevanje Zastarijevanje hardvera Zastarijevanje softvera Zastarijevanje formata Zastarijevanje medija Kvarovi Kvar hardvera (izuzev diskovnog podsustava) Kvar diskova Kvar kontrolera Kvar medija za backup Koji su mogući scenariji gubitka podataka u računalnom svijetu? Ljudski faktor – neodržavanje, slučajno brisanje Zastarijevanje Zastarijevanje hardvera Zastarijevanje softvera Zastarijevanje formata Zastarijevanje medija Kvarovi Kvar hardvera (izuzev diskovnog podsustava) Kvar diskova Kvar kontrolera Kvar medija za backup 19/150

20 ljudski faktor - stalna edukacija i kontrola
bez obzira na uloženi trud greške uzrokovane ljudskim faktorom ne mogu se izbjeći zastarijevanje - trajno investiranje i usvajanje najnovijih tehnologija stalni veliki tehnološki napredak oprema koja je danas nova i u pogonu, zapravo je već na rubu zastarjelosti zastarjevanje softvera zastarjevanje formata Protiv ljudskog faktora najbolje se možemo boriti stalnom edukacijom i kontrolom. Nažalost, bez obzira na uloženi trud greške uzrokovane ljudskim faktorom ne mogu se izbjeći. Protiv zastarijevanja pomaže samo trajno investiranje i usvajanje najnovijih tehnologija. Tehnološki napredak na području računala toliki je da oprema koja je danas nova i u pogonu, zapravo je već na rubu zastarjelosti. Kako napreduje hardver, tako napreduje i softver. Niti formati zapisa podataka nisu vječni - programi zastarijevaju, gubi se kompatibilnost prema dolje, programi umiru, nema podrške za njihove formate. Novi softver, najčešće donosi i nove formate zapisa podataka. To srećom ne znači da nove verzije softvera ne podržavaju formate iz starijih verzija, ali nakon nekog vremena, formati postaju zastarjeli i podrška se gubi. Kod formata koji nisu ovisni o proizvođačima softvera, nego su usvojeni kao zajednički standard (primjerice formati za pohranu slika – TIFF, JPG, itd.) situacija je znatno bolja. 20/150

21 mediji za pohranu diskete ZIP drive diskete
magneto-optički diskovi - WORM (Write Once Read Many) CD i DVD potreba za sve većim kapacitetima medija, razvijaju su novi mediji i standardi nasljednik DVD-a - Blu-ray disk u razvoju su holografski mediji gdje je granica ? Pogledamo li u prošlost (ne tako daleku) vidjet ćemo velik broj uređaja i medija: diskete (8", 5.25", 3.5" disketa - prve dvije se ne koriste, zadnja sve manje i manje - nepouzdane, netrajne, mali kapacitet), ZIP drive diskete (100 i 250 MB tvrke iOMEGA i varijante drugih proizvođača, izgledale su kao rješenje zamjene za diskete, ali nisu se održale) magneto-optički diskovi (8" i 12" - WORM (Write Once Read Many) - skupi, nestandardizirani i nedovoljno trajni) mediji su za pohranu podataka koji su zauvijek otišli u povijest. značajnije kapacitete nude nam CD i DVD (700 MB odnosno 4.7 GB) i dugo su se vremena činili kao idealan izbor za dugotrajnu pohranu podataka zbog potrebe za sve većim kapacitetima medija, razvijaju su novi mediji i standardi. Nasljednik DVD-a sa znatno većim kapacitetom (jednoslojni 27 vs. 4.7 GB, dvoslojni 54 vs. 8.7 GB, jedna od tvrtki uključena u razvoj uspjela je na šesteroslojnom disku pohraniti čak 200 GB)) - Blu-ray disk ima sjajnu budućnost - ili možda ne? U razvoju su već T-VRD holografski DVD mediji kapaciteta 1,2 TB, HVD kapaciteta do 3,9 TB. Gdje je granica - pohrana u kristalnim rešetkama? Nanotehnologija? SF? 21/150

22 digitalizacija materijalne građe
nove tehnologije, glad za sve većim i boljim digitalnim fotografijama, dovode do potrebe za pohranjivanjem sve većih količina podataka digitalizacija materijalne građe danas uobičajeni, lako dostupni, ne preskupi, fotoaparati, sa slikom od 10 megapixela proizvode TIFF fotografiju od 28,5 MB. 24 fotografije popuniti će jedan CD Uostalom, da disketa i nije na pragu izumiranja, što biste danas mogli spremiti na nju? Neki tekst vjerojatno da, ali svoju prezentaciju vrlo teško. Fotografiju s fotoaparata – gotovo nikako, a nešto drugo sigurno ne. Ima li vaše novo računalo disketnu jedinicu? Nove tehnologije, pogotovo glad za sve većim i boljim digitalnim fotografijama, dovode do potrebe za pohranjivanjem sve većih količina podataka. Digitalizacija materijalne građe također. Danas već uobičajeni fotoaparati, sa slikom od 10 Megapixela proizvode TIFF fotografiju od 28,5 MB. Dvadeset i četiri (24) takve fotografije popuniti će jedan CD. 22/150

23 Glavni “krivac” za rast količine podataka nesretan spoj dobre digitalne kamere i neobuzdanog korisnika

24 Problem količine podataka, s tehničke strane, nije nerješiv.
mediji za pohranu sve više i više nedostatni, bez obzira na svoj kapacitet. Problem količine podataka, s tehničke strane, nije nerješiv. Progres u elektronici dozvoljava stalno širenje kapaciteta za pohranu uz sve manju i manju cijenu po megabajtu podataka. Općenito možemo zaključiti da su nam mediji za pohranu sve više i više nedostatni, bez obzira na svoj kapacitet. Srećom, problem količine podataka, s tehničke strane, nije nerješiv. Progres u elektronici dozvoljava stalno širenje kapaciteta za pohranu uz sve manju i manju cijenu po megabajtu podataka. 24/150

25 odabir medija za pohranu
repozitorij dostupan preko weba mora biti negdje pohranjen naš poslužitelj poslužitelj nekog od pružatelja internetskih usluga Za pretpostaviti je da se podaci na tim poslužiteljima (bilo našim ili tuđim) redovito spremaju (bekapiraju) na odgovarajući način. spremanje podataka našeg „neurednog repozitorija“ svatko na računalu ima važnih podataka trenutak spremanja na neki medij i odlaganje odabir medija jednostavan i lagan – CD ili DVD razočaranje – spremljeni podaci ne mogu se pročitati s medija! Zašto? Kupili smo najpovoljniji (čitaj: najjeftiniji) medij, snimili smo ga maksimalnom brzinom, na gornju površinu napisali smo sadržaj, ostavili medij u košuljici na stolu nekoliko dana i nakon toga ugurali u kutiju u nekom ormaru ili ladici. Sada kada znamo da je tehnološki moguće pohraniti bilo koju količinu podataka, a da nas to neće koštati previše – postavlja se pitanje odabira medija za pohranu naših repozitorija. Repozitorij dostupan preko weba mora biti negdje pohranjen. Ovisno o odabranoj strategiji – podaci mogu biti pohranjeni na našem poslužitelju ili na poslužitelju nekog od pružatelja internetskih usluga. Za pretpostaviti je da se podaci na tim poslužiteljima (bilo našim ili tuđim) redovito spremaju (bekapiraju) na odgovarajući način. Pozabavimo se spremanjem podataka našeg „neurednog repozitorija“. Svatko od nas na računalu ima važnih podataka. Sigurno je došlo i do trenutka kad je bilo potrebno dio tih podataka spremiti na neki medij i odložiti ih negdje. Odabir medija vjerojatno je bio vrlo jednostavan i lagan – uzeli smo CD ili DVD koji nam je bio pri ruci, stavili ga u pržilicu, odabrali što ćemo snimiti, pričekali nekoliko minuta, spremili smo medij u košuljicu ili kutiju i spremili ih u ladicu stola ili u ormar. Razočaranje je nastupilo koju godinu kasnije – traženi podaci nisu se mogli pročitati s medija! Zašto? Kupili smo najpovoljniji (čitaj: najjeftiniji) medij, snimili smo ga maksimalnom brzinom, na gornju površinu napisali smo sadržaj, ostavili medij u košuljici na stolu nekoliko dana i nakon toga ugurali u kutiju u nekom ormaru ili ladici. 25/150

26 početne tvrdnje proizvođača – 50 - 100 godina
korisnici često istiću kako su mediji koje su snimili već nakon kraćeg vremena (nekoliko mjeseci do nekoliko godina) postali djelomično nečitljivi, i to unatoč, naoko, besprijekornom stanju i pažljivom rukovanju OSTA (Optical Storage Technology Association) ne preporuča vrijeme skladištenja nesnimljenih medija duže od 5 do 10 godina pretpostavka - niti snimljeni medij ne bi trebao biti skladišten duži period Kolika je trajnost CD i DVD medija? Čitajući brojne članke na Internetu, članke proizvođača medija, ali i članke korisnika, naišao sam na razliku u podacima. Proizvođači redom tvrde da će trajnost njihovih medija biti 50 – 100 godina, skromniji tvrde samo tridesetak. S druge strane korisnici često istiću kako su mediji koje su snimili već nakon kraćeg vremena (nekoliko mjeseci do nekoliko godina) postali djelomično nečitljivi, i to unatoč, naoko, besprijekornom stanju i pažljivom rukovanju. OSTA (Optical Storage Technology Association) ne preporuča vrijeme skladištenja nesnimljenih medija duže od 5 do 10 godina. Za pretpostaviti je da onda niti snimljeni medij ne bi trebao biti skladišten (podrazumijevamo upotrebljiv) duži period. 26/150

27 najnovija istraživanja trajnost procjenjuju na samo godinu dana
ne znači da će svaki medij potpuno propasti nakon godinu dana, ali statistički gledano povećana je vjerojatnost pojave grešaka na mediju trajnost medija može se povećati odgovarajućim skladištenjem - potrebna je posebna prostorija, s klimatizacijom, kontrolom vlage ... ali garancije nema. Na početku uvođenja u upotrebu trajnost CD i DVD medija bila je procijenjena na tridesetak godina, ali su najnovija istraživanja to vrijeme smanjila na samo godinu dana. To ne znači da će svaki medij potpuno propasti nakon godinu dana, ali statistički gledano vjerojatnost pojave grešaka na mediju nakon godinu dana tolika je da sa sigurnošću možemo tvrditi da će biti nečitljivih podataka. Naravno, trajnost medija može se povećati odgovarajućim skladištenjem - potrebna je posebna prostorija, s klimatizacijom, kontrolom vlage ... ali garancije nema. 4-20 stupnjeva (18), 20-50% (40) 27/150

28 Zašto tako drastični pad procijenjene trajnosti CD i DVD medija?
vjerojatno je zbog smanjivanja cijene proizvodnje došlo do promjena u tehnologiji proizvodnje i materijalima koji se koriste što je rezultiralo smanjenom trajnosti medija pokazalo se da su jeftini mediji znatno nepouzdaniji od skupljih medija, što bi trebalo potvrditi prethodnu tvrdnju Zašto tako drastični pad procijenjene trajnosti CD i DVD medija? Vjerojatno je zbog smanjivanja cijene proizvodnje došlo do promjena u tehnologiji proizvodnje i materijalima koji se koriste što je rezultiralo smanjenom trajnosti medija. Pokazalo se da su jeftini mediji znatno nepouzdaniji od skupljih medija, što bi trebalo potvrditi prethodnu tvrdnju. Govoreći o trajnosti ili o očekivanom životnom vijeku medija, onda mislimo na vrijeme od proizvodnje do trenutka kada se pojave prve pogreške koje ukazuju na djelomično nestajanje ili kvarenje zapisanog sadržaja. Uzroci starenja su oksidacija reflektirajućeg sloja zbog prodora zraka ili bakteriološki procesi ako je došlo do prodora zraka i vlage u unutrašnjost medija i slično. Ne zaboravimo da se mediji okreću i do puta u minuti, tako da je medij fizički vrlo opterećen za vrijeme vrtnje što potpomaže raspad medija. Medij stari i zbog kemijske nestabilnosti optički aktivnih materijala i drugih kemijsko-fizikalnih faktora vezanih uz materijale korištene prilikom proizvodnje. Optički aktivan materijal je prvenstveno Phthalocyanine, koji je zelekasto srebrenkast. Taj materijal je trenutno najstabilniji i zahvaljujući njemu možemo govoriti o dugovječnosti medija. Osim kemijsko- fizikalnih faktora, tu su i fizički utjecaji. Ogrebotine koje nastaju na površini medija, prljavština, otisci prstiju, neadekvatno pohranjivanje i slično smanjuju životni vijek medija. 28/150

29 preporuka – koristiti “zlatne” medije
snimljene medije redovito kontrolirati nakon godinu dana presnimiti (ako je potrebno i ranije) očuvanje digitalnog sadržaja ne ovisi o mediju na kojem se čuva, tj. o očekivanom vijeku trajanja medija, nego o mogućnosti transfera sadržaja s jednog medija na drugi, i to što je češće moguće Preporuka je koristiti takozvane „zlatne“ medije (kad se CD medij pogleda s donje strane on može biti plavkasto-zelenkaste, srebrne ili zlatne boje), svaki CD medij redovno, svaka 3 mjeseca kontrolirati posebnim programom, a nakon godinu dana (ili prije ako je potrebno) kopirati. (Iz prakse: najstariji CD koji imam snimljen je 1996., još je uvijek čitljiv, imam i jedan koji je star nešto više od godinu dana i podaci su na njemu nečitljivi.) CD više nije idealan medij za trajnu pohranu, nego sve više medij za prijenos podataka (kao nekada disketa). CD medij, u svojim prvim danima, bio je namijenjen snimanju audio zapisa. Da bi se izbjegle greške u reprodukciji, zapis je višestruko zaštićen raznim metodama kodiranja s mogućnošću ispravka. Ilustracije radi – za svakih 192 bita audio zapisa, na CD je snimljeno ukupno 588 bita podataka. Dakle, pravi kapacitet CD-a od 700 MB zapravo bi bio preko 2 GB, ali bez mogućnosti ispravljanja pogrešno pročitanih podataka. Srećom, očuvanje digitalnog sadržaja ne ovisi o mediju na kojem se čuva, tj. o očekivanom vijeku trajanja medija, nego o mogućnosti transfera sadržaja s jednog medija na drugi, i to što je češće moguće. 29/150

30 usluge poduzeća za spašavanje podataka s oštećenih medija
kvar CD ili DVD medija, ili hard diska – postoje razni programi koji su u stanju pročitati sve ili dio podataka i sa oštećenih medija i uspješno ih spremiti usluge poduzeća za spašavanje podataka s oštećenih medija vrlo spor i mukotrpan posao potrebno je procijeniti da li se isplati spašavanje podataka u Hrvatskoj postoji samo jedno poduzeće koje se bavi ovim vrlo skupim i osjetljivim poslom Ako pak dođe do kvara CD ili DVD medija, ili hard diska – postoje razni programi koji su u stanju pročitati sve ili dio podataka i sa oštećenih medija i uspješno ih spremiti. U težim slučajevima može se posegnuti i za uslugama poduzeća za spašavanje podataka s oštećenih medija. To je vrlo spor i mukotrpan posao. Prije nego se upustite u to, potrebno je procijeniti da li se uopće isplati spašavanje podataka s vašeg CD, DVD ili hard diska. (Budimo realni, vaše fotografije s ljetovanja vama su možda važne, ali poslodavac neće biti previše oduševljen plaćanjem njihovog spašavanja, s druge strane baza podataka koja je nastajala 10 godina suradnjom 20 osoba ima bitno drugačiju vrijednost – i nadam se backup kopiju.) Nažalost, u Hrvatskoj postoji samo jedno poduzeće koje se bavi ovim vrlo skupim i osjetljivim poslom 30/150

31 kvar diskovnog podsustava (diskova ili kontrolera)
kvar računala investicija u novo računalo instalacija softvera rekonstrukcija podataka kvar diskovnog podsustava (diskova ili kontrolera) problem pronalaženja odgovarajućih komponenti Kvar računala nije moguće spriječiti. Naravno biti će potrebno investirati u novo računalo, instalirati sve programe, a podatke VRLO pažljivo rekonstruirati i prebaciti na pravo mjesto (ne samo tekstove i slike, nego i mailove, adresare, itd.). Ne činite to sami, pogotovo ako ne znate gdje se što skriva. Isto tako ne vjerujte stručnjacima da sve mogu sami. Oni sigurno ne znaju što vam sve treba na vašem računalu. Rekonstrukcija podataka je posao za dvoje. Ako dođe do kvara diskovnog podsustava – problemi su veći. Potrebno je pronaći odgovarajuće komponente, jednostavna zamjena nečim drugim ne dolazi u obzir. 31/150

32 RAID (Redundant Array of Independent Disks) funkcije
poslužiteljska računala - SCSI (Small Computer Serial Interface) diskovi spojeni na odgovarajuće kontrolere RAID (Redundant Array of Independent Disks) funkcije diskovi povezani, podaci se zapisuju tako da se podatak razdijeli i istovremeno spremi na više diskova koristeći usput i algoritme za zaštitu i povrat podatka u slučaju kvara bilo kojeg od diskova moguće su razne RAID konfiguracije, najčešće su: RAID 0, RAID 1, RAID 5 U poslužiteljskim računalima najčešće možemo pronaći SCSI (Small Computer Serial Interface) diskove spojene na odgovarajuće kontrolere. Ti kontroleri obično imaju napredne RAID funkcije. RAID je kratica za Redundant Array of Independent Disks u smislu da će ugrađeni diskovi biti povezani, te će se na njima zapisivati podaci i to tako da će podatak biti razdijeljen i istovremeno spremljen na više diskova koristeći usput i algoritme za zaštitu i povrat podatka u slučaju kvara bilo kojeg od diskova. Ovisno o broju diskova i željama moguće su razne RAID konfiguracije, najčešće su: RAID 0 je način povezivanja koji povećava brzinu, ali bez mogućnosti povratka podataka u slučaju kvara - pola podatka se piše na jedan disk, a druga polovica na drugi, RAID 1 sprema na svaki disk isti podatak - diskovi su identične kopije, u slučaju kvara bilo kojeg diska na drugom su svi podaci RAID 5 je kombinacija prethodne dvije konfiguracije - dijelovi podatka se zapisuju na razne diskove, a jedan se koristi za bilježenje sigurnosnih podataka za rekonstrukciju podataka u slučaju kvara nekog od diskova. 32/150

33 SCSI standard - mnoge revizije i unaprijeđenja.
postoji i nekoliko različitih vrsta konektora na diskovima. ukoliko se pokvari kontroler na vašem 5 godina starom poslužiteljskom računalu i želite ga zamijeniti – bad luck ako nemate sreće (niti backup) – podaci su izgubljeni. SCSI standard prošao je tijekom godina mnoge revizije i unaprijeđenja. Posljedično postoji i nekoliko različitih vrsta konektora na diskovima. Ukoliko se pokvari kontroler na vašem 5 godina starom poslužiteljskom računalu i želite ga zamijeniti – bad luck. U najboljem slučaju, zastupnik poznatog proizvođača uspjeti će negdje, po vrlo visokoj cijeni, pronaći zamjenu. Ako nemate sreće (niti backup) – podaci su izgubljeni. 33/150

34 ako se pokvari disk u istom takvom računalu – ista priča
potreban vam je disk istog ili većeg kapaciteta, ali obavezno istog konektora. u današnje vrijeme brzog napretka elektronike, teško je nabaviti novi, ispravan, tehnološki nekoliko godina star uređaj danas se u elektronici uređaji proizvode godinu dana (ako i toliko) i nakon toga se prodaju - kako to vole reći - do isteka zaliha. Ako se pokvari disk u istom takvom računalu – ista priča. Potreban vam je disk istog ili većeg kapaciteta, ali obavezno istog konektora. U današnje vrijeme brzog napretka elektronike, teško je nabaviti novi, ispravan, tehnološki nekoliko godina star uređaj. Danas se u elektronici uređaji proizvode godinu dana (ako i toliko) i nakon toga se prodaju - kako to vole reći - do isteka zaliha. 34/150

35 do gubljenja podataka vrlo često dolazi zbog nepažnje
pazite da u „velikom spremanju“ ne obrišete i ono što niste namjeravali ono što vam ne treba nemojte brisati – radije to preselite u mapu koju ćete nazvati Staro ili Nepotrebno ili Arhiva ako vam treba još diskovnog prostora – kupite dodatni disk, kapaciteti diskova danas su dovoljno veliki, a diskovi su jeftini Za kraj nekoliko preporuka Do gubljenja podataka vrlo često dolazi zbog nepažnje. Pazite da u „velikom spremanju“ ne obrišete i ono što niste namjeravali. Ono što vam ne treba nemojte brisati – radije to preselite u mapu koju ćete nazvati Staro ili Nepotrebno ili Arhiva. Ako vam treba još diskovnog prostora – kupite dodatni disk, kapaciteti diskova danas su dovoljno veliki, a diskovi su jeftini. 35/150

36 jedini siguran način zaštite od gubitka podataka je izrada sigurnosnih kopija – backupa
backup je ime za redoviti periodični postupak izrade sigurnosnih kopija pomoću nekog od za tu svrhu namijenjenih programa ili za ručno kopiranje podataka backupova ima nekoliko vrsta – Normal, Copy, Incremental, Differential, Daily Jedini siguran način zaštite od gubitka podataka je izrada sigurnosnih kopija – backupa. Backup je ime za redoviti periodični postupak izrade sigurnosnih kopija pomoću nekog od za tu svrhu namijenjenih programa ili za ručno kopiranje podataka. Backupova ima nekoliko vrsta – Normal, Copy, Incremental, Differential, Daily. 36/150

37 copy će ih spremiti, ali ih neće označiti kao spremljene,
Normalni backup spremiti će odabrane datoteke i označiti ih kao spremljene, copy će ih spremiti, ali ih neće označiti kao spremljene, inkrementalni način će pogledati što se promijenilo od prošlog backupa, spremiti samo promjene i te datoteke će označiti kao spremljene, diferencijalni backup će učiniti isto, ali neće obilježiti datoteke, dnevni backup će spremiti samo ono što se promijenilo ili dodalo danas. Normalni backup spremiti će odabrane datoteke i označiti ih kao spremljene (brisanjem oznake - arhivskog atributa datoteke), copy će ih spremiti, ali ih neće označiti kao spremljene, inkrementalni način će pogledati što se promijenilo od prošlog backupa, spremiti samo promjene i te datoteke će označiti kao spremljene, diferencijalni backup će učiniti isto, ali neće obilježiti datoteke, a dnevni backup će spremiti samo ono što se promijenilo ili dodalo danas. 37/150

38 datoteke spremljene nekim od programa za backup, obično su spremljene u pakiranom obliku (zbog uštede prostora, poboljšane kontrole spremanja na medij i slično) i nisu direktno čitljive, nego ih istim alatom treba vratiti natrag (restore) potreban velik oprez - da ne bi vratili i ono što nam ne treba - recimo starije verzije datoteka na kojima smo u međuvremenu radili Datoteke spremljene nekim od programa za backup, obično su spremljene u pakiranom obliku (zbog uštede prostora, poboljšane kontrole spremanja na medij i slično) i nisu direktno čitljive, nego ih istim alatom treba vratiti natrag (restore). Tu je naravno potreban velik oprez - da ne bi vratili i ono što nam ne treba - recimo starije verzije datoteka na kojima smo u međuvremenu radili. 38/150

39 za naša poslovna računala možemo pojednostaviti stvar - uzmimo potpuni ili djelomični backup
potpuni backup će presnimiti kompletni sadržaj diska. To najčešće nije nužno, jer možda nije sve podjednako važno. djelomični backup će presnimiti samo odabrane dijelove diska – recimo samo mapu s dokumentima najjednostavnije učiniti običnim kopiranjem - postupak je jednostavan, a podaci su uvijek dostupni u obliku u kakvom su bili i na našem disku. Još jedna korist - ne trebaju nam posebni programi za backup. Za naša poslovna računala možemo pojednostaviti stvar - uzmimo potpuni ili djelomični backup. Potpuni backup će presnimiti kompletni sadržaj diska. To najčešće nije nužno, jer možda nije sve podjednako važno. Djelomični backup će presnimiti samo odabrane dijelove diska – recimo samo mapu s dokumentima. To je najjednostavnije učiniti običnim kopiranjem - postupak je jednostavan, a podaci su uvijek dostupni u obliku u kakvom su bili i na našem disku. Još jedna korist - ne trebaju nam posebni programi za backup. 39/150

40 preporučljiva minimalna strategija – kad osjetite potrebu (dakle ne radi se o redovnom postupku), napravite kopiju onoga za što mislite da vam je izuzetno važno (ne kopija svega i ne kopija cijelog određenog dijela) srednja strategija bila bi redovito, periodično (ovisno o tempu stvaranja sadržaja) spremanje kompletne mape s podacima (ili svih mapa s podacima, ovisno o strukturiranosti spremanja podataka na disku). maksimalna strategija, svakodnevno spremanje svega, ali taj pristup nema (uvijek) svoje opravdanje Preporučljiva minimalna strategija bila bi – kad osjetite potrebu (dakle ne radi se o redovnom postupku), napravite kopiju onoga za što mislite da vam je izuzetno važno (ne kopija svega i ne kopija cijelog određenog dijela). Srednja strategija bila bi redovito, periodično (ovisno o tempu stvaranja sadržaja) spremanje kompletne mape s podacima (ili svih mapa s podacima, ovisno o strukturiranosti spremanja podataka na disku). Maksimalna je strategija, naravno, svakodnevno spremanje svega, ali taj pristup nema (uvijek) svoje opravdanje. 40/150

41 da bi naši podaci bili sigurni, trajno dostupni i zaštićeni, potrebna je:
unaprijed promišljena strategija čuvanja i održavanja, kako podataka, tako i softverske i hardverske opreme unaprijed osigurati sredstva dostatna za provedbu te strategije potrebno se te strategije i pridržavati. To je jedini način na koji možemo biti sigurni da će naši podaci, naši repozitoriji biti trajno dostupni nama i drugim korisnicima. Za zaključiti je – da bi naši podaci bili sigurni, trajno dostupni i zaštićeni, potrebna je unaprijed promišljena strategija čuvanja i održavanja, kako podataka, tako i softverske i hardverske opreme. Potrebno je unaprijed osigurati sredstva dostatna za provedbu te strategije, i na kraju, najvažnije, potrebno se te strategije i pridržavati. To je jedini način na koji možemo biti sigurni da će naši podaci, naši repozitoriji biti trajno dostupni nama i drugim korisnicima. A jel ima još puno ?

42 PP

43