Antonimi, 1. Jednom rukom daje, drugom ________.

Presentasjon om: "Antonimi, 1. Jednom rukom daje, drugom ________."— Utskrift av presentasjonen:

1 Antonimi, 1. Jednom rukom daje, drugom ________.
U svakoj ________ pola istine. I crne krave daju ________ mlijeko. Bolje iz daljega ljubiti nego ________ mrziti. Tko nije probao ________, ne zna što je dobro. Ni previše ni ________ nije dobro. Iz smijeha – ________. Što jedan lud pokvari, stotinu pametnih ne može popraviti. čuvati (skupljati) bijele novce za crne dane Itd.

2 Antonimi, 2. leksemi: značenjska suprotnost antonimi nebo : zemlja
dan : noć svijetlost : tama antonimi leksičko-semantička pojava značenjske opreke između 2 leksema; leksemi suprotnih značnja

3 Antonimi, 3. Karakteristike antonimskih parova Antonimija svojstvena
Ista vrsta riječi Stoje u svim kontekstima Podjednako česta upotreba Antonimija svojstvena Imenice, pridjevi, glagoli, prilozi, prijedlozi mali - velik; kratak - dugačak; mršav - debeo; blagost - strogost; gorostas - patuljak; ljubav - mržnja ljubazan - neljubazan; skroman – neskroman dati – uzeti; jasno – nejasno; od – do...

4 Podjela antonima Samardžija Po podrijetlu Po naravi značenjske opreke
Istokorijenski: upisati se – ispisati se Raznokorijenski: istina – laž; ružnoća – ljepota... Po naravi značenjske opreke Binarni (komplementarni): život – smrt; muže – žena... Stupnjeviti: hladan – mlak – vruć... Obratni: Milivoj je Vedranov djed. Vedran je Milivojev unuk. Po usvojenosti Općejezični: crn – bijel; starost – mladost... Individualni ili kontekstualni: “samo što ljubav ne ide u vino nego ravno u ocat.” (Slamnig)

5 Podjela antonima Samardžija Djelomična (parcijalna) Višestruka
dan – noć Višestruka On je star. On je mlad. Televizor je star (= rabljen). – Televizor je nov. U stara vremena (= prošla) – u moderna vremena

6 Polarna suprotnost antonima
visok - niti visok niti nizak - nizak Ovaj čovjek je visok. Ovaj čovjek nije nizak. Ovaj čovjek je normalne /srednje visine. nizak visok "niži od normalne visine" "viši od normalne visine" + visina ispod norme + visina iznad norme Ovaj čovjek je nizak. Ovaj čovjek je niži nego što je obično (za čovjeka).

7 Stupnjeviti antonimi (SA)
vruć - vreo - topao - mlak - prohladan - hladan - studen - mrzao - leden 4 tipa pojačanja pojačanje stupnja svojstva do maksimuma srednja vrijednost svojstva s dvojakim usmjeravanejm prema središtu ljestvice umanjivanje stupnja svojstva minimaliziranje stupnja svojstva

8 Srednji član u SA izražava se leksičkim, tvorbenim i sintaktičkim sredstvima topao - mlak - hladan; mokar - vlažan - suh predratni/prijeratni - ratni - poratni/poslijeratni Pitanje je jasno. Pitanje je nejasno // nije jasno. dobar - ni dobar ni loš - loš

9 Međučlanovi u antonimiji
izražava se tvorbenim i morfološkim sredstvima 1.  jednak - nejednak - različit lije - nelijep - ružan 2.  dobroćudan - nedobrućudan - zloćudan kratkovidan - nekratkovidan - dalekovidan 3.  tvrd - polutvrd - mek mastan - polumastan - postan

10 Međučlanovi u antonimiji
izražava se tvorbenim i morfološkim sredstvima 4. mlad - mlađi - star velik - veći mali 5. nizak - oniži - visok debeo - podeblji - mršav 6. istina - ni istina ni laž – laž

11 Terminološki antonimi, 1.
kvalitativni antonimi  filozofijsko nazivlje aktivan – pasivan, dinamičan – statičan, optimizam – pesimizam... lingvističko nazivlje deminutivni – augmentativni glagoli, tipičan – atipičan, artikulirani – neartikulirani glas... bankarsko i financijsko nazivlje aktivno osiguranje – pasivno osiguranje, bruto proračun – neto proračun

12 Terminološki antonimi, 2.
vektorni antonimi  filozofijsko nazivlje analiza – sinteza, integracija – dezintegracija lingvističko nazivlje teza – antiteza, dedukcija – indukcija bankarsko i financijsko nazivlje slobodno za izvoz – slobodno za uvoz informatičko nazivlje uzlazni redoslijed – silazni redoslijed

13 Terminološki antonimi, 3.
komplementarni antonimi  filozofijsko nazivlje skeptik – dogmatik, aktivan – inaktivan lingvističko nazivlje afirmativna rečenica – niječna rečenica glagolska radnja – glagolsko stanje bankarsko i financijsko nazivlje neopozivni – opozivni, neizravni – izravni porezi

14 Terminološki antonimi, 4.
kordinacijski antonimi  filozofijsko nazivlje finalan – kauzalan, ekstrasubjektivni – intrasubjektivno lingvističko nazivlje antepozicija – postpozicija bankarsko i financijsko nazivlje noćni novac – dnevni novac

15 Terminološki antonimi, 5.
konverzivni antonimi  filozofijsko nazivlje mazohizam – sadizam bankarsko i financijsko nazivlje prodajni tečaj – kupovni tečaj

16 Lj. Šarić: Antonimija u hrvatskome jeziku, 2007.
poglavlja pojam suprotnosti u filozofiji i logici – put ka leksičkoj antonimiji razlike među tipovima suprotnih odnosa među leksemima struktura i semantička klasifikacija antonima Kvalitativne, koordinacijske, komplementarne, vektorne i konverzivne kontekstualna antonimija, antonimja u frazeologiji te leksikografski pristup obradi antonima i njihova uloga u leksikografksom opisu